PRIZEMLJE
Prostor u prizemlju zapadnoga dijela palače prema izvornom projektu Alajosa Hauszmanna iz 1893. godine bio je namijenjen za spremišta, kotlovnicu i stanove za portira i kočijaša. U tom se prostoru nalazio i hodnik kojim je bila omogućena komunikacija između istočnoga i zapadnoga pomoćnog ulaza u palaču koja je danas prekinuta.
Na zapadnom pročelju nalazio se još jedan pomoćni ulaz u palaču u arkadi galerije kojom je glavna zgrada bila povezana s gospodarskom. Na istočnom pročelju nalazio se pozicijski korespondentan pomoćni ulaz kojim se moglo pristupiti galerijama zimskog vrta (fr. orangerie) i vrtnog paviljona.
Budući da je teren na kojemu je palača građena strm, sjeverni dio prizemlja morao je biti ukopan, pa su prostorije u tom dijelu nadsvođene bačvastim, križnim i svodom sa susvodnicama.
Prilikom obnove palače u doba talijanske uprave (1938. godine) u tom su dijelu uređene prostorije za pranje, sušenje i glačanje rublja te vinski podrum.
Neposredno nakon Drugoga svjetskog rata u tim se prostorijama nalazilo skladište hrane koja je preostala nakon što je talijanski guverner napustio palaču.
Kada je 1955. godine Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja preuzeo upravu nad palačom, prostori koji nisu bili iskorišteni dani su u najam. Najveći dio prizemlja palače s pomoćnim ulazom na zapadnom pročelju od 1965. do 1976. godine bio je u najmu tvornice namještaja Šipad iz Sarajeva za potrebe prodavaonice i izložbenog salona. Potom se u jedan dio prizemnog prostora smješta Centar za obavješćivanje (od 2005. godine pod nazivom 112), koji koristi bočni ulaz u arkadama. U preostalom dijelu prizemlja uređuje se izložbeni prostor u kojemu je 1988. godine otvoren stalni postav Etnografskog odjela te se zidom odvaja od prostora koji koristi Centar.
Nakon dvadeset godina građa stalnog postava Etnografskog odjela pohranjena je u muzejske čuvaonice, a prostor se od tada koristi za gostujuće i povremene izložbe Muzeja. Centar za obavješćivanje iselio se iz palače 2010. godine kada je započela adaptacija i prenamjena tog dijela prizemlja u izložbeni prostor i preparatorsku radionicu, a komunikacija s ostatkom prostorija u prizemlju ponovno je omogućena.
Godine 2015. u zapadnim prostorijama prizemlja otvoren je stalni muzejski postav Zbirke Domovinskog rata pod nazivom U obrani domovine.